Vrijeme je da država kovertom „zakiti“ novorođenčad: Revolucionarne mjere podrške svim porodicama, posebno višečlanim

 

Ukoliko izuzmemo period od 1992. do 1995. za koji ne postoje relevantni podaci, prvi put Bosna i Hercegovine je zabilježila negativan prirodni priraštaj 2005. godine kada je rođeno 33.233, a umrlo 33.925 (- 692).Već naredne se vratila ponovo u blagi plus, da bi ponovo 2007. zabilježila 1.591 više umrlih nego rođenih. Ponovo se naredne godine vraća u blagi plus, da bi od 2009. prirodni priraštaj krenuo negativnom putanjom koja traje i dan-danas. Usporedbe radi, u periodu od 1950. do 1965. bilježilo se više od 100.000 rođenih, uz prirodni priraštaj koji je iznosio i do 80.000 godišnje, dok posljednjih nekoliko godina imamo u prosjeku 10 do 15 hiljada više umrlih nego rođenih. Tokom prvih devet mjeseci 2023. godine u BiH je registrovano 18.344 živorođene djece što u odnosu na isti period 2022. godine pokazuje pad broja živorođenih za 0,80%. To bi možda mogao biti nagovještaj da pad usporava i da se bližimo stabilizaciji

---

S obzirom na dugogodišnju visoku stopu nezaposlenosti koja je uticala na kontinuirano povišene socijalne tenzije u Bosni i Hercegovini, na vapaje demografa, ali i porodica o teškom ambijentu za stvaranje porodica i rađanje djece, niko se nije obazirao sve do trenutka kada se više nije mogla ignorisati činjenica da se broj deficitarnih kadrova na domaćem tržištu rada iznenada sve više povećava, a sve veći negativni prirodni priraštaj prijeti čak i biološkom opstanku Bosanaca i Hercegovaca. Do unazad nekoliko godina, porodilje su od države mogle da računaju samo na besplatni rodni list i čestitku načelnika. Srećom, stvari su se počele mijenjati nabolje. Dodali bismo, bolje ikad nego nikad. Iako naravno niko ne rađa djecu zbog beneficija, svako ko zna cijenu jednog paketa pelena zna koliko je finansijska i materijalna podrška mladim porodicama dobrodošla.

U Srbiji 10 hiljada KM za bebu, u Crnoj Gori nacionalna penzija za troje

Udruženje “Porodice tri plus” jedinstveno je udruženje koje zastupa i štiti interese porodica, a posebno porodica sa troje ili više djece u Federaciji BiH. Za veoma kratko vrijeme, zagovaranjem mjera, ostvarili su istorijske rezultate za sve porodice, a posebno višečlane. Najznačajniji uspjeh je da se već sada u nekoliko kantona porodice sa troje i više djece prepoznaju kao posebna kategorija u zakonima, koju je potrebno sistemski podržavati. Prema podacima ovoga Udruženja, u FBiH ima oko 42.000 porodica sa troje i više djece, sa oko 220.000 članova.

Prema riječima Mustafe Vlahovljaka, predsjednika Udruženja “Porodice tri plus”, BiH se do unazad 10-15 godina uspijevala odupirati negativnom prirodnom priraštaju, ali je pad zadnjih godina dostigao istorijske nivoe. Prema njegovim riječima, BiH posljednjih pet godina po prvi put bilježi veće padova i od susjednih država pa i ne čudi da smo statistički sada jedno od društava sa najbržim nestajanjem stanovništva u svijetu.

– Susjedne i  druge evropske zemlje imaju velike probleme sa natalitetom, ali oni su, za razliku od nas, prije 10-15 godina otpočeli sa pronatalitetnim politikama, posebno sa podrškom porodicama sa troje ili više djece. Zbog toga, ove zemlje iznjedruju kvalitetne pronatalitetne mjere, čak i cijele programe podrške porodicama sa djecom. Nama sada zvuči nevjerovatno da Srbija izdvaja 10.000 KM za novorođenče, kao i veliki broj drugih snažnih mjera dok se kod nas do prije dvije godine nije isticala skoro ni jedna mjera kojom su se izdvajala snažnija sredstva za pronatalitetnu politiku – ilustruje Vlahovljak.

On potom dodaje kako mjere podrške u regionu, posebno za velike porodice, podrazumijevaju razne olakšice poput umanjenih računa za komunalije, niže cijene električne energije, u mnogim gradovima besplatni parkinzi za višečlane porodice, itd.

– U Crnoj Gori postoji nacionalna penzija u visini prosječne plate za majke sa troje i više djece. Republika Hrvatska posljednjih godina izvodi snažnije pronatalitetne politike, od kojih je vrijedno izdvojiti doplatak za djecu koji će od ove godine obuhvatiti skoro dvije trećine djece. Čak i bh. entitet Republika Srpska usvaja snažne mjere podrške porodicama, a posebno višečlanim, gdje je kroz osam vladinih resora i 24 zakonska akta prožeta podrška populacionoj politici. Možemo izdvojiti novčane naknade za majke sa četvero i više djece, kao i nedavnu odluku gradonačelnika Banje Luke kojom se dodjeljuje besplatno zemljište, građevinska dozvola i sve infrastrukturne priključke za sve višečlane porodice pri gradnji porodične kuće. Sada postavimo pitanje šta je sa Federacijom ako je RS već prije nekoliko godina krenula u snažnu pronatalitetnu politiku, a Federacija po zvaničnim statistikama trenutno ima lošiju demografsku sliku – tvrdi Vlahovljak.

Međukantonalni porodiljski turizam

U Udruženju također upozoravaju kako je razlika podrške porodicama među kantonima velika, neskladna i diskriminirajuća, ali i ističu kako je sretna okolnost da je federalni dječiji dodatak, a sada i novoostvarena federalna naknada za novorođenče od 1.000 KM, na nivou svih kantona jednaka. Smatraju međutim i kako je nedopustivo da se po mjestu prebivališta određuje kvalitet života i podrška porodicama.

– U četiri kantona porodiljske naknade dosežu i preko 13.000 KM za godinu dana, dok je u drugim takva podrška samo simbolična. Zatim, u tri kantona imamo bezuslovni dječiji dodatak ili naknade, dodatno, samo neke općine su krenule u snažnu podršku natalitetu, itd. Upravo je to uzrokovalo da porodilje, odnosno cijele porodice mijenjaju prebivalište kada nastupi period trudnoće, a zatim i dječijih dodataka. Nekada to krene fiktivno, a zatim preraste i u stvarno opredjeljenje da porodica zarad određenih naknada nastavi život u drugom kantonu – navodi Vlahovljak.

Ipak, velikim zalaganjem članova društva u posljednjih par godina napravljen je zavidan iskorak i usvojene neke, kako smatraju u Udruženju, „istorijske“ mjere koje se odnose ne samo na višečlane nego sve porodice.

Tako je, nakon njihove inicijative za porodiljske naknade i dječiji dodatak, Vlada Kantona Sarajevo usvojila dječiji dodatak bez imovinskog cenzusa za porodice sa troje i više djece, a porodiljske naknade, kako su i tražili, osim što su uvećane na 1.000 KM, dodjeljuju se svim porodiljama bez obzira na radni status.

– U ZHK na našu inicijativu usvojena je mjesečna naknada za treće i svako sljedeće dijete u visini od 500 KM sve do sedme godine. U BPK naknada za treće i svako naredno dijete u visini od 290 KM sve do 18. godine. Također, nakon bezbroj održanih sastanaka mnoge općine u FBiH su usvojile čak i set mjera za pronatalitetnu politiku od kojih izdvajamo Općinu Novi Grad Sarajevo sa novčanom naknadom za svako dijete iz porodice Tri plus od 900 KM i više, što do 18 godine djeteta iznosi preko 16.000 KM. Ono najvažnije je da smo promijenili paradigmu načina podrške porodica sa djecom, a za porodice sa troje i više djece napravili historijski korak, jer se sada ove porodice zakonski prepoznaju kao posebna društvena kategorija koja se sistemski podržava. Dakle, od osnivanja „Porodice tri plus“ prije 2,5 godine urađeno je više za pronatalitetnu politiku nego za 25 godina prije toga – ističe ponosno Vlahovljak.

Stoga i ne čudi da su planovi i ambicije udruženja „Porodice tri plus“ veliki i nužni s obzirom na tešku demografsku sliku društva. Navode kako su otpočeli  razgovore sa Vladom Federacije BiH i resornim ministarstvima, a tema razgovora su i neke, kako tvrde, „revolucionarne mjere“ podrške svim porodicama, posebno višečlanim koje se ogledaju u posebnom radnom stažu za rođenje svakog djeteta, sa beneficiranim radnim stažom za mame „tri plus“, zatim skraćeno radno vrijeme za mame u radnom odnosu, naknade za mame koje rode četvrto i uvećane naknade za mame sa petero i više djece. Također, nastavljaju i borbu i za usvajanje pronatalitetnih mjera i dječijeg dodatka za porodice „Tri plus“ u kantonima u kojima ove mjere nisu usvojene. Poručuju kako im je konačni cilj da BiH postane društvo koje snažno brine o porodicama a posebno višečlanim.

Fakultetski obrazovani roditelji ruše predrasude

Udruženje porodica sa četvoro i više djece Banja Luka postoji unazad 17 godina, trenutno okupljaju oko 800 porodica. Od prvog dana rade na poboljšanju uslova života višečlanih porodica kroz saradnju sa institucijama Republike Srpske, raznim humanitarnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, privrednim subjektima i kompanijama.

– Za naše porodice kroz godine rada smo obezbijedili 20-tak kuća u saradnji sa Vladom RS, besplatan državni vrtić za svu djecu iz višečlanih porodica, besplatne udžbenike za osnovce, stipendije i mjesečne karte za srednjoškolce i studente. Srednjoškolci su takođe oslobođeni plaćanja školarine. Djeca do 15 godina starosti učestvuju u programu socijalizacije djece RS kroz projekat JU Fonda za dječiju zaštitu. Naročito ističemo činjenicu da primjećujemo sve veći broj mladih bračnih parova koji su fakultetski obrazovani i odlučuju se da imaju više djece i da se ruši ta predrasuda o višečlanim porodicama kao obaveznim socijalnim slučajevima – kaže za magazin Start BiH Marija Glišić Krivošija, iz Banje Luke, majka četvoro djece i saradnik volonter u ovom udruženju.

 

Prema njenim riječima, porodilje u Republici Srpskoj imaju pravo na novčanu naknadu tokom porodiljskog odsustva. Visina ove naknade može varirati i obično je određena u skladu sa propisima Republike Srpske. Trenutno iznosi 405 KM mjesečno za majke koje na dan poroda nisu u radnom odnosu i to u skladu sa dužinom porodiljskog odsustva koje vrijedi za majke koje su u radnom odnosu.

Porodilje imaju pravo na određeno razdoblje porodiljskog odsustva tokom kojeg primaju naknadu / platu, a to je 12 mjeseci plaćenog odsustva za prvo i drugo dijete, te 18 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete. Ovo odsustvo omogućava majkama da se posvete brizi o novorođenčetu bez gubitka radnog mjesta. Prema njenim riječima, pored porodiljske naknade, postoje i dodatne novčane naknade ili dodaci za novorođenče kako bi se podržale porodice u prvim mjesecima života djeteta.

– Oprema za novorođenče za svako dijete u iznosu od 250 KM jednokratno, zatim pronatalitetna naknada za trećerođeno i četverorođeno dijete u iznosu od 600, odnosno 450 KM. Dodatak na djecu u skladu sa primanjima roditelja i brojem djece u porodici. Navedena primanja su u nadležnosti JU Fonda za dječiju zaštitu – kaže Glišić Krivošija, koja na kraju poručuje kako smatra da je holistički pristup, koji uključuje kombinaciju zakonodavnih promjena, edukacije, podrške ranjivim grupama i promocije svijesti, ključan za stvaranje okruženja u kojem će porodice osjećati podržano i sigurno u donošenju odluka o rađanju djece.

Najveći pronatalitetni projekat za višečlane porodice

U Udruženju “Porodice tri plus” su naročito ponosni na projekat „Porodična 3 plus kartica“ koji je izrastao u najveći pronatalitetni projekat za višečlane porodice.

– Ovom karticom se obezbjeđuju do sada najveće pogodnosti kod sportskih klubova u FBiH i velikog broja privrednih subjekata koji su uz ovu karticu ponudili izuzetne popuste za ove porodice pri kupovini roba i usluga. Trenutno je oko 280 partnera uključeno u projekat, a kontinuirano pozivamo ostale privrednike i sportske klubove da se pridruže ovom jedinstvenom razvojnom program, kako za porodice tako i za partnere učesnike projekta – kaže Vlahovljak.

Na čiji model se treba ugledati

Vlahovljak kaže da je teško odabrati model neke zemlje koji bi bio potpuno odgovarajući za BiH jer treba uzeti u obzir socio-demografske i kulturološke osobenosti zemalja.

– Poznati su pozitivni primjeri podrške porodičnim politikama u mnogim naprednim društvima, ali zbog blizine Republike Srbije, na prvom mjestu geografski i ekonomski, donekle i kulturološki kada su u pitanju porodične vrijednosti, upravo bih izdvojio Srbiju. Ova zemlja je nedavno omogućila cijelu lepezu podrške populacionim i porodičnim politikama. Zatim, vrijedi  izdvojiti i francuski model podrške natalitetu koji, istina, ima dosta liberalniji pristup, ali daje rezultate. Spomenuo bih i Mađarsku koja 20-tak godina provodi populacione mjere – kaže on.

Zbog benefita čak i sele iz BiH

Iako priznaje kako nema tačne podatke, Vlahovljak navodi kako je poznato da porodilje, ali i cijele porodice, privremeno odlaze u druge zemlje radi beneficija, ali da te porodice ne odjavljuju svoje boravište pa nije poznat obim takvih kretanja.

– Međutim, sada nerijetko porodice trajno odlaze iz BiH zbog benefita te vrste u drugim zemljama – kaže on.

Sada je puno bolje nego prije

Amila Valjevčić je majka troje djece, a od prošle godine prima bezuslovni dječiji doplatak za porodice sa troje i više djece. Za magazin Start BiH priznaje kako joj ova godina počela sa lijepim vijestim jer živi na području sarajevske opštine Novi Grad, koja sada daje naknadu od 900 KM  i više na godišnjem nivou za sve porodice sa troje i više djece što je itekako za pohvalu.
Prvi put je, kaže, rodila prije 10 godina u Visokom i sjeća se malih naknada za porodilje i dječijih doplatak.

– Žao mi je što u Visokom još uvijek nije krenula podrška kakvu trenutno imamo u Sarajevu i u još nekim kantonima. Iskreno se nadam da će napraviti promjene koje svima donose benefite. Ponosna sam na Udruženje “Porodice tri plus” na sve što su dosad postigli svojim radom. Zastupaju nas i zakonski i moralno na svim poljima i konstantno uveseljavaju novim mjerama. Mnogo nam je važna i Porodična 3 plus kartica gdje sada kupujemo i djeca treniraju po mnogo nižim cijenama. Drago mi je što je neko pokrenuo takav projekat gdje se porodica stavlja na prvo mjesto – navodi Valjevčić, koja je, iako sada nije porodilja, svjesna važnosti uvođenja naknade od 1.000 KM za svako novorođenče.

– Podrška države itekako znači i drago mi je što se vremenom sve nabolje mijenja. Socijalna pitanja sada i od prije 10 godina, pa čak i pet godina, su zaista puno bolja i svakako da očekujem da stanje ide nabolje. Voljela bih da svi kantoni prepoznaju ovu pozitivnu promjenu i sami daju niz mjera koje će itekako pomoći porodicama – kaže Valjevčić.

Naknade u Banjoj Luci

Glišić Krivošija kaže kako je grad Banja Luka obezbijedio jednokratnu naknadu porodiljama za prvo i drugo dijete u iznosu od 500 KM, za treće dijete 1.500 KM, te za četvrto i svako naredno dijete taj iznos je 2.000 KM.

Osim novčanih naknada, porodicama se takođe pružaju i druge povlastice poput besplatnog zdravstvenog osiguranja za svu djecu do 15 godina života, besplatnog školovanja za osnovce, besplatnih udžbenika do 5. razreda osnovne škole, besplatan boravak djece u državnim vrtićima za djecu iz višečlanih porodica (četvoro i više djece), te subvencioniranje privatnih vrtića za svu djecu, besplatnu mjesečnu kartu, te su oslobođeni plaćanja školarine u srednjoj školi, pravo učešća na projektima socijalizacije djece i odlaska na ljetovanje u organizaciji JU Fonda za dječiju zaštitu za djecu iz višečlanih porodica, pronatalitetna mjera Vlade RS u iznosu od 750 KM mjesečno sa uplaćenim porezom i doprinosima za nezaposlenog roditelja četvoro i više djece, djeca iz višečlanih porodica koja pohađaju srednju školu i neki od univerziteta u Banjoj Luci imaju pravo na stipendiju u iznosu od 1.000, odnosno 1.500 KM godišnje.