Natalitet u BiH ide u sunovrat: Porodice s četvero djece nemaju nikakve doplatke

Natalitet u BiH ide u sunovrat: Porodice s četvero djece nemaju nikakve doplatke

 

Bosna i Hercegovina bilježi najveći pad nataliteta od 1948. godine, a u tom negativnom trendu je najgora u regiji. O prognozama vezanih za ovaj problem nataliteta razgovarali smo sa Adnanom Ferhatbegovićem, inžinjerom elektrotehnike koji je posvećen istraživanju demografskih prilika i otac je četvoro djece, Farukom Hadžićem, ekonomskim analitičarem, Aleksandrom Čavićem, demografom u Banjaluci i Draganom Stanišićem, ocem četvero djece iz Bijeljine.

Kako je istakao Ferhatbegović, demokrafska situacija u zemlji je jako teška i trendovi su sve gori.

Negativni trendovi su počeli od 1960-ih godina, a od 1996. broj novorođenih smanjen je za nekih 40 posto. Podaci o natalitetu za prvih šest mjeseci u 2020. govore da će biti još gora godina nego do sada rekordno niska 2019.“, naglasio je Ferhatbegović.

Demograf Čavić je kazao kako je u zadnjih 10 do 15 godina izuzetno loša situacija i da bez reakcije nosilaca odluka neće doći do promjena ni na planu prirodnog obnavljanja stanovništva, niti na planu odseljavanja stanovništva jer, kako je rekao, mi smo izrazito emigraciono područje.

Stanovništvo može rasti ili se smanjivati na dva načina: prirodno kretanje stanovništva a drugo su migracije. Oba kretanja imamo sa negativnim predznakom i našli smo se u negativnoj spirali koja će dovoditi do sve lošijih rezultata ako ne dođe do organizovane društvene reakcije. Preduslov za to jeste da se mi suočimo s tim da su trendovi izuzetno loši a sljedeći preduslov jeste da se pristupi izradi populacione politike koja će u sebi integrisati tri cjeline, a to je politika prema natalitetu, politika prema migracijama i starijim licima. Ne treba biti u zabludi pa očekivati i ako to sve uradimo da ćemo iduće godine, ili za tri ili pet, doći do nekog rezultata, ali to treba da počnemo raditi sad, kako za 30 godina ne bi kukali za ovim periodom u kojem se nalazimo sad. Ako ne dođe do društvene reakcije i ako se ne bude sporovodila, naći ćemo se u prilici da prosto nećemo moći ispunjavati osnovne društvene funkcije“, komentarisao je Čavić.

Govoreći o uticaju na ekonomiju kroz problem pada nataliteta u BiH, Hadžić je rekao kako se “još juče” trebalo baviti ovim problemom, odnosno da ne smije da se čeka.

Ove godine je čak 146 miliona maraka izdvojeno više samo za penzije nego prošle gopdine, što znači da u ovoj godini imamo više penzionera. Ako nema mlađe populacije postavlja se pitanje ko će zaraditi te penzije i baviti se održivosti takvog segmenta, a gdje je tu zdravstvo. Mi smo i bez Covida imali ozbiljnih ekonomskih problema, na što struka duži niz godina upozorava. postavlja se pitanje šta ako ljudi nastave poslije pandemije ići – kako će se naša ekonomija odvijati“, naveo je Hadžić.

U emisiju Novi dan javio se i Dragan Stanišić, otac četvero djece, koji je rekao kako njegova porodica očekuje neku podršku, kao i da nisu rađali djecu da bi bili na teretu države, ali da natalitetna politika u BiH uopšte samo teoretski postoji, ali u praksi ne.

Političari pričaju o tome kako treba pomoći natalitetu, a u praksi ne brinu o nama. Primjer toga sam ja. Moja supruga je nezaposlena. Nismo ni marke dobili otkako su se djeca rodila. Nikakvu pomoć i podršku osim neke jednokratne pomoći kad su se djeca tek rodila“, istakao je Stanišić.

A da biste dobili dječiji dodatak, kako je naglasio Stanišić, morate biti teški socijalni slučaj.

“Kad sam se obratio za neku pomoć, ispalo je da moram imati minimalnu platu od oko 500 maraka, supruga ne smije biti zaposlena, automobil ne smije biti skuplji od 3.000 maraka niti smije imati nekretninu na svoje ime. Kad bi sve to i ispunjavali, pomoć je mizerna“, potcrtao je Stanišić.

Ferhatbegović, koji je također otac četvero djece, rekao je kako ne zna ni da li u Federaciji BiH ima ikakvih doplataka za djecu.

 

Izvor: ba.n1info.com